Poštovani posjetitelji! Domena gluo.hr se gasi. Posjetite našu novu domenu www.mlu.hr - Muzej likovnih umjetnosti Osijek. Povratak na vrh

LIKOVNA BAŠTINA OBITELJI PEJAČEVIĆ
19. 9. 2013. – 7. 1. 2014.

Velika, studijsko-tematska izložba, prezentira rezultate 12 godina istraživanja likovne baštine četiriju najznačajnijih umjetničkih zbirki slavonske plemićke obitelji Pejačević, koje su po mjestu svoga nastanka i razvoja nazvane virovitičkom, našičkom, podgoračkom i retfalačkom. U prizemlju i na prvome katu GLUO u 11 prostorija predstavljeno je 153 umjetnine od ukupno 178 katalogiziranih umjetnina (slike, grafike, skulpture). Najveći je broj umjetnina (110) iz posjeda GLUO, zatim iz drugih muzeja i privatnih zbirki.
"Ova izložba donosi reprezentativan uvid u golemu zbirku koja se taložila u rukama Pejačevića tijekom dva i pol stoljeća. Iako se danas više ne mogu gledati in situ, na zidovima i u prostorima rezidencija za koje su rađene, odnosno gdje su dospjele rodbinskim vezama, ova će izložba omogućiti da se konačno zna gdje su se ove umjetnine ranije nalazile, što predstavljaju, tko im je autor i kada su nastale. Bez obitelji Pejačević do sada se nije mogla pisati hrvatska povijest 19. i početka 20. stoljeća, a od ove izložbe bez njih se neće moći pisati ni nacionalna povijest umjetnosti". (dr. sc. Zvonko Maković; dr. sc. Dragan Damjanović).

IVAN REIN Pariška paleta 1929.-1940.
30. 6. – 21. 7. 2013.

Pedeset četiri djela osječkog slikara Ivana Reina (1905. – 1943.) izložena na ovoj izložbi izbor su iz fundusa Galerije likovnih umjetnosti, Osijek. Ona su dio donacije Reinove sestre Renate Stefanelli koja broji više od 900 njegovih djela. Izložba Pariška paleta predstavlja izbor iz slikarevog bogatog pariškog razdoblja koje je trajalo od 1929. do 1940. godine i u kojem je ostvario više od 2000 slika, crteža i grafika. Izložba je koncipirana kao najava Reinove izložbe u Parizu, a prethodile su joj izložbe 2006. godine u Zagrebu i 2008. godine u Rijeci. Godine 1982. održana je Reinova monografska izložba u Osijeku, Zagrebu i Beogradu, a 1993. tiskana je velika monografija Ivana Reina autorice Jelice Ambruš.

XI. Memorijal Ive Kerdića
– triennale hrvatskog medaljerstva i male plastike   
16. 5. – 21. 7. 2013.

Suvremeno hrvatsko medaljerstvo i mala plastika
Damir Mataušić – izbor iz opusa
Studenti umjetničkih akademija u Osijeku, Splitu i Zagrebu

Memorijal Ive Kerdića nacionalna je smotra koja trijenalno predstavlja hrvatsko medaljerstvo i malu plastiku – dvije vrlo specifične, uske likovne discipline unutar umjetnosti kiparstva, kojima se u Hrvatskoj bavi razmjerno mali broj umjetnika. Ova umjetnička priredba s respektabilnom tradicijom od preko trideset godina postojanja zamišljena je kao reprezentativan pregled suvremenog recentnog stvaralaštva na toj specifičnoj umjetničkoj sceni. Sukladno izložbenom konceptu i dosadašnjoj praksi, Memorijal Ive Kerdića sastoji se od selekcije suvremenog medaljerstva i male plastike te zasebne tematske izložbe iz hrvatske kiparske suvremenosti ili baštine, također u oblicima kiparske minijature. Na ovom Trijenalu, to je izbor iz stvaralaštva Damira Mataušića, renomiranog umjetnika suvremene medalje i male plastike.

NO arhiv
– digitalni arhiv umjetnika konceptualne i neoavangardne umjetnosti   
23. 5. - 23. 06. 2013.

Izložba NO arhiv je materijalizacija jednog stalno promjenjivog virtualnog arhiva - www.digitizing-ideas.hr - nastalog suradnjom Muzeja moderne umjetnosti u Varšavi, Moderne galerije i Muzejasuvremene umjetnosti Metelkova u Ljubljani, Muzeja savremene umjetnosti Vojvodine u Novom Sadu i Muzeja suvremene umjetnosti Zagreb te nekoliko privatnih fondacija i zbirki. Odabir samog naziva izložbe, riječima kustosice Jasne Jaksič, izravno upućuje na medij kojem se zbog zaštite osjetljivih umjetničkih časopisa, kataloga, pozivnica, knjiga umjetnika pribjegava kako hi njihov sadržaj postao dostupniji publici, a krhki papir na kojem je otisnut ostao sigurno pohranjen. Stvaranjem otvorenog digitalnog arhiva kopija, sadržaj koji je već prešao put iz stvarnog života u prostore muzeja, knjižnica i arhiva nastavlja svoj život u novom mediju.

RUDOLF GERHART BUNK
– akvareli   
9. 5. 2013. u 19.00

Galerija likovnih umjetnosti, Osijek i Njemačka zajednica –Zemaljska udruga Podunavskih Švaba u Hrvatskoj – Osijek, u suradnji s Gliptotekom HAZU iz Zagreba, organizira izložbe djela njemačkog umjetnika, predstavnika njemačkog ekspresionizma koji je punih 20 godina proveo živeći i stvarajući u Hrvatskoj. Djela su sastavni dio zbirke crteža hrvatskih umjetnika XX. Stoljeća iz fundusa Gliptoteke HAZU.

Vladimir Džanko
– izložba i predstavljanje likovne monografije   
11. 4. 2013. u 19.00

Vladimir Džanko rođen je u Glamoču, Bosna i Hercegovina, 1932. godine. Školu za primijenjene umjetnosti završio je u Sarajevu, a potom je studij slikarstva nastavio na Akademiji za primenjenu umetnost u Beogradu u klasu prof. Vinka Grdana, te diplomirao 1962. godine. Nakon završetka studija dolazi u Osijek, gdje radi kao scenograf u Hrvatskom narodnom kazalištu.

Torta i Bronca - Tihomir Matijević
– knjiga i izložba   
4. 4. 2013.
u 19 sati

Knjiga TORTA I BRONCA Tihomiru Matijeviću je treća knjiga. 2003. izdao je u samizdatskoj produkciji Žabakazuda za početnike i Glas Slavonije 3. 4. 2003. i u podnaslovu Traktat o ulozi skulpture u redefiniranju identiteta grada, preoblikovana je doktorska radnja u knjigu. Knjiga zajedno s 5 skulptura i 32 fotografije i fotomontaže te film Tihomir vodi svoju najdražu skulpturu u Zagreb i ostale priče (30,26 minuta) jedinstvena su cjelina ovog izložba-knjiga-film projekta.

VI. DANI GRAFIKE
– Suvremena hrvatska grafička scena / propitivanje medija   
14. 2. - 30. 3. 2013.

23. Slavonski Biennale
– slikarstvo, kiparstvo, grafika, multimedija, primijenjena umjetnost   
13. prosinca 2012. u 19.00

Izložba Slavonski biennale tradicionalna je likovna manifestacija koju organizira Galerija likovnih umjetnosti u Osijeku. Prvi biennale održan je 1968. godine, te je najveća i jedina žirirana izložba u regiji. Značajna je po svom sadržaju – jedina je izložba koja tu vrstu sadržaja postavlja i predstavlja u regiji i Osijeku.

Josip Leović (1885. – 1963.)
Retrospektivna izložba
Od Diefenbacha do Dachauera: slikarstvo i skulptura simbolizma iz kolekcije Rudolfa Povischila
(27. rujna – 30. studenog 2012.)

Osječki slikar, kipar, grafičar, likovni pedagog, restaurator i muzejski djelatnik Josip Leović predstavljen je retrospektivnom izložbom, koja je posvećena novom upoznavanju i prevrednovanju njegovog složenog i slojevitog, no nedovoljno poznatog stvaralačkog opusa, te njegovom novom i drugačijem uključivanju u korpus osječke, pa i hrvatske likovne povijesti.

Unutar izložbe Leovićevih djela, predstavljena je i kolekcija umjetnina Leovićevog mecene, Rudolfa Povischila. Ona sadrži djela istaknutih austrijskih i njemačkih slikara i kipara Secesije i simbolizma, koja do sada nisu bila izlagana i koja su javnosti, stručnoj i ostaloj, potpuno nepoznata. Njihovo otkriće, valorizacija i muzealno eksponiranje predstavljaju važan doprinos istraživanju i prezentaciji hrvatske i europske umjetničke baštine..

Čovjek - rijeka
Slikarstvo podunavskih zemalja
(srpanj – kolovoz 2012.)

U suradnji s Ministarstvom za znanosti, istraživanje i umjetnosti pokrajine Baden-Württemberga (Njemačka), fondacijom Baden-Württemberg iz Ulma i Podunavskim centralnim muzejom Ulm, koncipirana je i organizirana izložba sa ciljem da se prikažu mladi umjetnici iz različitih Dunavskih zemalja.

Ovaj projekt je prvi veliki zajednički projekt od strane regije Baden-Württemberga i dunavske strategije Europske Unije, zato je i bila organizirana i prezentirana međunarodna Konferencija u Stuttgartu, Mogućnosti i perspektive u Dunavskoj strategije –europske unije“, 12. srpnja 2011.

Zajedno se prezentiraju, jedna izložba, jedna rijeka i 18 umjetnika iz deset zemalja.

Cilj izložbe je da se dokazuje umjetnički doživljaji Dunava tih regija i njihov narod. Dunav, jedina rijeka u Europi koja povezuje zapad i istok. 18 umjetnika podunavski zemalja su doradili svoju koncept Izložba je 13. Listopad 2011. g. otvorena u Villingen-Schwenningen, odakle su djela išle u Rumunjsku, u Sofiju, i u Nov Sad....a 2013. u Ulmu završiti cijelu ukupno putovanje....

RENATA VRANYCZANY AZINOVIĆ
Orkestar
(lipanj – kolovoz 2012.)

Na izložbi se predstavljaju dvije zasebne cjeline iz kiparskog opusa u maloj plastici Renate Vranyczany Azinović. Jednu čini kiparska kompozicija pod naslovom „Orkestar“, tematski ansambl koji u prostoru funkcionira, s obzirom na način postavljanja, kao specifična vrst inastalacije. „Orkestar“ je komponiran iz pojedinačnih primjera polikromne keramoplastike – figura svirača koji umnažanjem postaju simfonijskim orkestrom. Sve figure obilježava karakterističan stil umjetnice – „kiparice jedrih i vedrih oblika“ – jedinstvena stilizacija čiste i sažete, no vitalne forme i ludičko nadahnuće stvaranja.

Drugu cjelinu unutar izložbe predstavljaju skulpture koje obuhvaćaju pojedinačne primjere iz mnogih umjetničinih zasebnih cjelina, prenesene u posve drugačiji kiparski materijal – broncu. Brončane varijante pokazuju kako plastika Renate Vranyczany-Azinović izvrsno funkcionira u tom trajnom i klasičnom, „strogom“ skulpturalnom mediju, te štoviše u njemu ostvaruje i nove plastičke vrijednosti.

PETAR BARIŠIĆ
Ciklus
(10. – 30. 5. 2012.)

Jedanaest do visokog sjaja poliranih alumunijskih dis­kova postavljeno je na zidnu plohu izložbenog prostora gdje se okreću oko svoje osi u skladnom nizu određe­nom različitim širinama i visinama, koje određuje prostor u kojemu se kontekstualiziraju u instalaciju "Prostorne skladbe". Ovih jedanaest kiparski elemenata bili su i elementi intrigantnog djela "Gluho zvono" kojega je Petar Barišić koncipirao za prostor Galerije Božidar Jakac u Kostanjevici na Krki (Slovenija), gdje je bilo postavljeno 2009. godine. Ipak, pokazalo se da kiparevo djelo funkcionira i u drugim i drugačijim prostorima. Autor je akceptirao te činjenice i u svakom je prostoru nanovo koncipirao djelo u preglednom čitanju svakog njegovog elementa. Instalacija je sastavljena od kružnih reljefa-objekata smješ­tenih na zidove galerijskog prostora koji vrt­njom oko svoje osi proizvode različite zvukove. Instalaciju u svakom ele­mentu određuje kretanje, oblikujući njezinu esencijalnost tom pokretačkom energijom, pokrivši cjelovitost djela pojmom pokret.

Za psihom, sliko!
BELA CSIKOS SESIA
(Osijek 1864 – Zagreb 1931.)
retrospektivna izložba

Prijenos izložbe iz Umjetničkog paviljona u Zagrebu u Galeriju likovnih umjetnosti, Osijek
(1. – 29. travanj 2012.)


Velika retrospektivna izložba Bele Csikosa Sesie koja obuhvaća 150 djela izabranih iz cjelokupnog slikarevog bogatog opusa održana je u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu od 19. siječnja do 11. ožujka 2012. godine uz očekivano veliko zanimanje struke i publike. Izložena su najvrjednija Csikoseva djela: portreti, pejzaži, te slike mitološke, literarne i religijske tematike izvedene u tehnikama ulja na platnu, akvarela, pastela, crteža i grafike. Slike su za izložbu posuđene iz brojnih vlasništva i to iz velikih hrvatskih muzeja, HAZU, Hrvatskog instituta za povijest, te privatnih vlasništva. U izložbi participiraju i umjetnine iz vlasništva Galerije likovnih umjetnosti, Osijek. Zbog visokog značaja i vrijednosti ove izložbe, prenijeli smo je u Osijek. Tako su nakon niza godina javnosti postala dostupna antologijska djela jednog od utemeljitelja hrvatske moderne umjetnosti na razmeđu 19 i 20. stoljeća. Csikosu pripadaju i zasluge za europeizaciju hrvatske umjetnosti. Raskidom s tradicijom i akademizmom otvorio je sa svojim suvremenicima okupljenih oko Vlahe Bukovca putove novim modernim idejama 20. stoljeća.

ANTO KAJINIĆ
Slike 2009.-2011.

(Ožujak 2012.)


Akademski slikar Anto Kajinić ugledni je slikar iz bosanskohercegovačkog ali još i više suvremenog hrvatskog slikarskog prostora. Redovito izlaže na svim ozbiljnim izložbenim projektima, nagrađivan je te mu se djela nalaze u najuglednijim muzejima suvremene umjetnosti. Izložba u Osijeku predstavlja ga sa 39 slika, kvadratnog formata 100x1300cm u tehnici bijeli lak na panel ploči.
„.......to je slikarstvo svoje životno putovanje dosljedno nastavilo na svojim početcima brižno i pametno njegujući i razvijajući ona svoja bitna svojstva koja su oduvijek bila bitna vrijednost toga slikarstva, bijelo u bijelom kao površina i podloga, znak i značenje. Sam mi je slikar potvrdio kako mu slika nastaje u trenutcima i vremenu „življenskog otpada“, kada ninašto ne misli, tada se niotkuda pojavi naprimjer, što li je to?, DVIJE SU PTICE PRIČALE CIJU CIJU I KAD SU ONE PRIČALE ONDA JE JEDNA BILA NA DRVETU I DRUGA JE ISTO BILA NA DRVETU I TU JE BILO JOŠ JEDNO DRVO, što zapiše ili zabilježi ne znajući naravno kamo to vodi ili čemu služi. I dok to nastaje niotkuda i nizašto, u vremenu življenskog škarta i otpada, taj isti život „niotkud i nizašto“ akumulira neku neobičnu i neshvatljivu životnu energiju koja se mora negdje i nekako realizirati kao životna djelatnost.
A što je drugo žudnja za životom slikaru negoli žudnja za slikanjem. Tada Anto Kajinić priprema svoje slikarske panel kvadrate, nježno i brižno slažući nizove slojeva bijelog laka kao bijele boje, stavljajući istovremeno likove i forme onih DVIJE SU PTICE PRIČALE CIJU CIJU kao još jednu ili preciznije drugu sastavnicu svoje slike. Tako nastaje prva, druga i sve druge slike kao dugi i neprekinuti niz impresivne slikarske tankoćutnosti, ljepote u bijelom i bijelini ljepote kojoj je konačno Kajinić tihi i nijemi tvorac. Tom i takvom ljepotom ovaj je slikar dokućio to toliko žuđeno jedinstvo slike kao znaka ali i znaka u kome nalazimo njezina označitelja. Dometi te pa recimo to otvoreno, ljepote sakralnog značenja, kojoj je bijelina doslovno emenirajuća svjetlost Njega među nama, slikarski je svijet u kome je Kajinić stvorio i našao svoj životni i slikarski mir.
Zahvaljujući umjetnikovoj velikodušnosti u tom svijetu ima mjesta da udomi sve pa i naše izgubljene i i zalutale duše.
Vlastimir Kusik (iz predgovora kataloga pod nazivom „Ljepota u bijelom i bijelina ljepote“)

BRANIMIR DAVID KUSIK
Bestijarij

(8. prosinca – 29. siječnja 2012.)


Ne izlažući dovoljno često i uglavnom ne pokazujući svoje radove izvan regionalnog okružja ili pokrajinskog okvira, Branimir David Kusik nije u dovoljnoj mjeri prepoznat u širemu, nacionalnom kontekstu, a pogotovo je bio i ostao slabo prisutan u zagrebačkim izložbenim prostorima i odgovarajućim kritičkim reakcijama. To je neosporan propust i šteta, kako za samoga autora, koji je lišen mogućega zasluženog odjeka, ali i za kroniku i noviju povijest hrvatske likovnosti, koja ne vodi dovoljno računa o jednom originalnom i vitalnom opusu, što je kroz više od tri desetljeća razvoja i rasta stekao vrlo određen profil.
(...) Kronološki najbliža, recentna slikarska dionica Branimira Davida Kusika, kojom nam se ovaj priznati osječki slikar predstavlja na svojoj trinaestoj po redu samostalnoj izložbi, zaokružuje umjetnikovo bavljenje animalističkim motivima koje svoje početke ima u slikama nastalim osamdesetih godina prethodnog stoljeća. Stoga je i te, najrecentnije slike, nužno promatrati i tumačiti imajući u vidu Kusikove umjetničke polazne točke i njegove rane, kao i sadašnja slikarske uzore.

STARTER
Izlaznici
SAŠA SERMEK
Od klade do vječnostit

(1. prosinca – 6. prosinca 2011.)


U nastojanju da ima veći i što bolji udio u suvremenom osječkom likovnom životu Galerija likovnih umjetnosti u Osijeku pokreće ciklus ad hoc izložbi nove generacije umjetnika koji su pred izlaskom sa svoje matične obrazovne institucije, Umjetničke akademije u Osijeku. Bez obzira da li je to diplomski rad ili rad nakon diplomskog želimo predstaviti javnosti djelo umjetnika koje po njegovom mišljenju, uz potporu profesora-mentora, jest da takav rad zaslužuje javno predstavljanje, promociju i konačno afirmaciju. To je uobičajeno za druge odsjeke na akademiji a sada to želimo i unutar likovnog. Prije dvije godine napravili smo skupnu izložbu s takvim sadržajem, potom je napravljena i manja tematska izložba višemedijalnog sadržaja, a ovo je treća solucija, dakle da predstavljamo jednog umjetnika.
Prvi „Starter“ u GLUO je Saša Sermek, apsolvent na odjelu slikarstva Umjetničke akademije u Osijeku, kod prof. Dragana Matića.
(...)
Na vrlo ambiciozno postavljeno pitanje daje nam se jednako ozbiljan odgovor: materija je propadljiva a samo je simbol vječan. No, kada se poklopi pravo stanje svijesti s posebnim trenutkom osvjetljenja, dogodi se magija i drvene skulpture Saše Sermeka ponovo ožive, baš kao u Pinokiu.

Zoran Jaćimović
Fotografije
Rock&Rat
1987. - 1999.

(29.rujna – 20.studenog 2011.)


ZORAN JAĆIMOVIĆ rođen je 1965. godine u Osijeku. Sa 14 godina postaje članom Fotokluba Osijek i do 1990. godine izlaže na više od100 skupnih izložbi fotografija. Radovi su mu objavljivani u svim važnijim medijima u ex-Jugoslaviji. Godine 1991. kao ratni reporter Glasa Slavonije ranjen je na ulazu u Vukovar. Dobitnik je Zlatne kamere, nagrade Hrvatskog novinarskog društva za najboljeg fotoreportera 1991./1992. godine. Ratne fotografije izlagao je u Češkoj, Sloveniji, Austriji, Njemačkoj, Francuskoj i Španjolskoj. S Darkom Jerkovićem i Delimirom Rešickim od 1994. do 1998. godine uređivao je rock časopis Heroina Nova, a od 2005. do 2010. godine obnašao je dužnost glavnog urednika dnevnih novina Glas Slavonije. Izložba se sastoiji od 76 fotografija čiji je tematski sadržaj rat u Osijeku i Slavoniji te veliki foto serijal rokerskih fotografija pri čemu su posebno vrijedne one koje tematiziraju svjetsku ali posebno osječku rock scenu tijekom rata. Posebnost izložbe fotografija pa i njezin nedjelivi dio su tekstovi Goran Rema, uz svaku sliku je poseban prozno poetski „tekstić“ (kako kaže G. Rem) što predstavlja iznimno vrijedni spoj ili duet Slika / Riječ čega je konačno dio i jezički originalni naziv izložbe ROCK&RAT.

Igor Rončević
Slike 2010-2011

(8. – 25.rujna 2011.)


Akademski slikar Igor Rončević važno je ime hrvatskog suvremenog slikarstva. Samostalna izložba Slike 2010-2011 postavlja se u osječkoj galeriji nakon Zagreba, Splita i Dubrovnika. Time želimo potcrtati nastojanje da u našu galeriju kao najznačajniniju muzejsko galerijsku ustanovu regionalne metropole dolazi sve najbolje sa hrvatske slikarske i galerijske scene. Četrdeset slika u tehnici ulje na platnu Igora Rončevića upravo je takva izložba sa tom umjetničkom vrijednošću.

Darko Glavan i osječka likovna scena: Mario Čaušić, Tihomir Matijević, Mile Nekić, Domagoj Sušac, Ratko Žaja

(7. srpanj – 31. kolovoza 2011.)


Izložba predstavlja pet osječkih umjetnika, četiri slikara i kipara kojima je u zadnjih nekoliko godina u Osijeku ili Zagrebu ugledni povjesničar umjetnosti i kritičar suvremene umjetnosti Darko Galvan pripremio samostalne izložbe.
Darko Glavan funkcionirao je na svim razinama svojih kritičarskih obveza, savjesno i odgovorno. Takav je bio i u odnosu na osječke umjetnike, vrednovao ih je u svojim tekstovima ali i kao član pa i predsjednik dvaju slavonskih biennala (19. i 21.), pišući o njima, predlagao ih za nagrade i preporučivao drugim kolegama kustosima i kritičarima. Jednostavno, Darko Glavan odlično je poznavao osječki likovni život  jednako kao i umjetnički život svakog drugog grada bez obzira je li to nacionalna i regionalna metropola. Osječka likovna kultura i umjetnost, njezina suvremenost i sadašnjost, u likovima i djelima ovih ali i mnogih drugih umjetnika, sa poštovanje pamti udio koji joj je dao Darko Glavan čega je ova izložba mali podsjetnik.

Izložba natječajnih radova na javnom, otvorenom, projektnom u jednom stupnju, anonimnom natječaju za idejno arhitektonsko rješenje kompleksa “Sunčana vrata” u blok centru II u Osijeku

(27. lipnja – 3. srpnja 2011.)


Na izložbi su predstavljena 23 arhitektonska rješenja novog poslovno-stambenog kompleksa radnog naziva „SUNČANA VRATA“ i najboljeg parternog rješenja okolnih površina.

ĐURO JANEKOVIĆ - Doživjeti Zagreb 1930-tih

(12. svibnja – 30. lipnja 2011.)


Izložba nam Janekovića, inače bliskog suradnika poznatog fotografa Toše Dapca u razdoblju ranih 30-ih godina 20. stoljeća i jednog od prvih članova obnovljenog zagrebačkog Fotokluba, otkriva i kao jednog od rodonačelnika angažirane socijalne umjetnosti, pionira fotoreportaže i foto - reklame u Hrvatskoj. Paralelno s primijenjenom novinskom i reklamnom fotografijom, prepoznatljivog osobnog rukopisa, Janeković je istraživao medij i pratio suvremene mu stilske mijene i tokove. U njegovu opusu istaknuto mjesto zauzimaju radovi nastali u ozračju Nove objektivnosti (Neue Sachlikeit) što je rijedak slučaj u hrvatskoj fotografiji. Prezentacija ovog djela u užem izboru iz donacije s otprilike 150 izložaka, odnosno kataloških jedinica unosi korekciju u opću sliku razvoja umjetničke fotografije u Hrvatskoj i predstavlja značajnu poveznicu s europskim umjetničkim trendovima tog razdoblja.

Anabel Zanze – Stranice

(7. – 30. travnja 2011.)


Slikarska morfologija kojom riječ i slika čine odnos vizualnog i tekstualnog odnosno istraživanje unutarslikovnog i unutartekstualnog u suvremenoj umjetnosti jedno je od važnih obilježja umjetnosti na tragu historijskih avangardi, neovangardi i postavangardi. Slikarstvo Anabele Zanze baštinilo je neka od tih umjetničkih iskustava... Minucioznim potezima boje na boju u slovu do slova, pa i jedne slike na drugu, gradi se gusta mreža tipografskih znakova koji opet čine riječ koja je dijelom rečenice i koji je slika uzela iz teksta. Još do nedavno slovo do slova gradilo je cjelosnost slike slažući složenu gotovo enigmatsku kompoziciju, ali sada, na novijim djelima, tekst pa i njegov sadržaj jesu sadržaj značenja slike. Moglo bi se reći, ako su slovo i riječ bili nekoć u srodnim slikarskim poetikama imenovani vizualnom poezijom, umjetnost Anabele Zanze slikarska je proza gusto pisanih Stranica, što je očigledno točan naziv toga slikarstva danas kao zbirne imenice kojom je označen sadržaj njezina plastičkog znaka.

V. Dani grafike

(17. veljače 2011. – 30. ožujka 2011.)


Program petih Dana grafike osmišljen je u suradnji s Međunarodnim grafičkim likovnim centrom u Ljubljani (MGLC-u). Želja nam je predstaviti hrvatske umjetnike, sudionike velike međunarodne bienalne smotre grafičke umjetnosti održane 2009. g. u MGLC-u u Ljubljani. Po prvi puta u izboru prvog postava prestižne međunarodne izložbe sudjelovale su dvije osječke umjetnice, J. Kovačević i I. Matijević Cakić, što je bio i povod organiziranja izložbe u Osijeku. Ideja je i želja osječkih Dana grafike predstaviti hrvatske umjetnike i njihove radove s kojima su sudjelovali na 28. grafičkom biennalu u Ljubljani. Početak je to novog međunarodnog povezivanja i prepletanja informacija i umjetničkih iskustava. Umjetnici u Osijeku sudjeluju s još jednim posve novim umjetničkim djelom te time nude refleksiju svog rada i svojevrsni pogled u budućnost i razvoj vlastite kreativnosti. Izabrani umjetnici u Ljubljani su se predstavili u različitim galerijama koje su tvorile jedinstvenu liniju izložbenih prostora središnje izložbe 28. grafičkog biennala.

Vesna Sokolić – samostalna izložba

(10. – 30. ožujka 2011.)


Vesna Sokolić rođena je 1924. godine u Zagrebu. Na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu diplomirala je 1946. godine. Studirala je u klasama profesora Mujadžića, Babića, Hegedušića, Becića, Mezdjića i Tartaglie kod kojega je polazila i specijalku. Godine 1954/55. boravila je prvi puta studijski u Parizu, gdje stilski započinje njen koloristički intimizam. Od 1960. godine posvećuje se pejzažnoj tematici. Motive nalazi u zavičaju Zagreba, načešće Vrapča gdje i danas živi i djeluje, te Gorskog kotara, Istre i Primorja. Njezina likovna transformacija neprekidno traje u našoj sredini više od pola stoljeća i na samosvojni način dugo je usporedno, ali nezavisno, pratila kretanja tzv. Slikarske magistrale. Po iskazanim svojstvima predstavila nam se kao jedna od najsugestivnijih suvremenih koloristkinja, velikog senzibiliteta i raspona, koja je povrh toga suvremenom slikarstvu dala svoj obol u inventivnoj reinterpretaciji pejzaža, u izvorno nadahnutoj motivici amblematskog značaja.

22. SLAVONSKI BIENNALE – SLIKARSTVO, KIPARSTVO, GRAFIKA, MULTIMEDIJA. URBANIZAM I ARHITEKTURA

(9. prosinca 2010. – 30. 1 siječnja 2011.)


Tradicionalno velika i za naš grad iznimno važna umjetnička manifestacija, koju GLUO organizira od 1968. godine, predstavlja izbor radova nastalih unazad dvije godine, odnosno četiri za posebnu tematsku skupinu koja je za 22. biennale urbanizam i arhitektura. Ove je godine natječaj za sudjelovanje na 22. slavonskom biennalu izazvao veliko zanimanje, pristigao je znatan broj radova (176 prijava s više od 300 radova) iz svih područja umjetnosti, od slikarstva, kiparstva, grafike, višemedijalne umjetnosti do urbanizma i arhitekture. Dodijeljene nagrade: Grand prix autorskom timu Goran Jagić i Branimir Kljajić za djelo Pješački nathodnik na trgu Lavoslava Ružičke u Osijeku; Ex Aequo – tri jednako vrijedne nagrade dodjeljuju se Kseniji Jurišić za video rad Voice, Tihomiru Matijeviću za djelo pod zajedničkim nadnaslovom LJUBE SE ISTOK I ZAPAD: „Burton kao Tito“ i „ Kompleks vrtnog patuljka – istočnoevropska verzija“, te Stjepanu Šandrku za djelo Ivana. Posebno se priznanje dodjeljuje Mariju Čaušiću, za djelo Shapes.

AKVIZICIJE (1990. – 2010.)
(iz fundusa Galerije likovnih umjetnosti, Osijek)

(14. listopada – 01.prosinca 2010.)


Izložba Akvizicije pregled je novoprispjelih muzejskih predmeta ili, preciznije, muzejskih predmeta umjetničkog sadržaja, značenja i vrijednosti što su ušli u sustav galerijskih zbirki. Uobičajeno je da se izložbe održavaju u kraćim vremenskim razdobljima budući da je zanimanje struke i javnosti za djela koja je Galerija otkupila ili su u zbirke ušla na drugi način vrlo velika. Konačno, upravo te izložbe najbolje pokazuju i dokazuju u kolikoj je mjeri muzejska ustanova dokučila okvire svoje osnovne djelatnosti onako kako to propisuje zakonska regulativa.

10. MEMORIJAL IVE KERDIĆA
TRIENNALE HRVATSKOG MEDALJERSTVA I MALE PLASTIKE

(30. lipnja – 18.rujna 2010.)


SADRŽAJ

1. Suvremeno hrvatsko medaljerstvo i mala plastika

2. Medalja i mala plastika na ALU Zagreb

3. Vjenceslav Richter: Skulpture i objekti (1963. – 2002.)

4. Branko Crlenjak: Terakote

Memorijal Ive Kerdića – trijenale hrvatskog medaljerstva i male plastike, jedan je od najznačajnijih i najprepoznatljivijih muzejsko-izložbenih projekata Galerije likovnih umjetnosti, što se trienalno, u kontinuitetu, održava od 1980. godine. Memorijal Ive Kerdića jedinstvena je nacionalna izložbena manifestacija koja u trogodišnjem intervalu donosi pregled hrvatskog medaljerstva i male plastike.

Izložba toga statusa i tradicije, uz činjenicu da se ovaj put radi o jubilarnom, desetom po redu Triennalu, zaslužuje naročit tretman. U tom smislu, sadržaj ovogodišnjeg Triennala željeli smo koncipirati tako da bude dostojan digniteta te izložbe.

U cjelokupnom raspoloživom prostoru GLU izloženo je 185 skulptura od ukupno 73 autora, a izložbu prati opsežan i raskošan katalog s reprodukcijama svih izloženih radova. Uz tradicionalni dio izložbenog programa, koji uključuje pregled recentnih radova u maloj plastici i medaljerstvu, kao i radove studenata Usmjerenja Mala plastika i medaljerstvo s odsjeka kiparstva Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, postavljene su i dvije zasebne izložbene cjeline: izložba skulptura i objekata Vjenceslava Richtera i izložba terakota Branka Crlenjaka.

GASPARIN & MEIER      Arhitekti

(27. svibnja – 15.lipnja 2010.)


Sonja Gasparin i Beny Meier su takvi umjetnici koji se neustrašivo hvataju u koštac ne samo sa stručnim
problemima, već i s okolinom u kojoj djeluju. Nisu vezani na veliki grad, gdje je već zbog same koncentracije lakše pronaći istomišljenike. Djeluju u Villachu u Koroškoj, gdje su okolnosti drugačije i prisiljavaju ih da sa svojim rješenjima budu još uvjerljiviji. Odmak od centra ima i svoje prednosti . To je raznolikost iskustva, koje su sakupili na važnom "propuhu" triju kultura - germanske, romanske i slavenske.

   

Odrazi u prirodi
ĐURĐICA PLEMIĆ-RADIĆ

(24. travnja – 22.svibnja 2010.)


„Voda, raslinje, nebo - konstantne su sastavnice veličajnosti prirode, koju Đurđica doživljava kroz treptaj oblika. Discipliniranog kromatskog registra plavih i zelenih vrijednosti s povremenim udarima intenzivnijih kolorističkih silnica. Ljepota slikovitih ambijenata, u varijacijama na temu i u srodnom dobiva novu izražajnost, na granici figurativnog i apstraktnog. Opisnost je stavljena u drugi plan jer bljeskom odraza čvrstoća realističnog utapa se u pulsiranje površine. Đurđica Plemić Radić inzistira na dijalogu različite taktilnosti, otvorenosti neba, vegetacije i voda. Najčešće rijeka, njezinih rukavaca i jezeraca, čije vode prihvaćaju kolorističke pomake i svjetlosna kretanja. “...

   

Samostalna izložba slika
Željko Subić

(18. ožujka - 18. travnja 2010.)


Izborom djela iz umjetnikovog atelijera predstaviti će se ono bitno pa i najbolje u slikarskom izričaju Željka Subića, u razdoblju od osamdesetih godina do danas. Izdvajanjem tri slikarska ciklusa, izložba predstavlja svojevrstan reducirani retrospektivni pregled umjetnikovog opusa. Najraniji zaokružen ciklus predstavljaju „Vagoni“, serija slika nastala krajem 70-ih i početkom 80-ih godina, s kojom umjetnik ostavlja svoj prvi prepoznatljivi likovni trag. Noviji ciklus slika, što nosi naziv „Kodirane misli“, u nastajanju je od 2004. godine i ujedno perzistira u recentnom umjetnikovom izrazu.

   

U potrazi za Atlantidom: Bosna i Hercegovina 1888. – 2008.
Barun Raimund von Stillfried Max Aufischer

(18. veljače - 08. ožujka 2010.)


Izložba se sastoji od 60 fotografija Baruna Raimunda von Stillfrieda iz njegove „bosanske mape“ te više od 120 fotografija Maxa Aufischera koji je napravio svoje fotografije po motivima fotografija starog majstora. Izložba je autorski projekt Maxa Aufischera koji ga je i imenovao U potrazi za Atlantidom a najzaslužniji za očuvanje „bosanske mape“ je unuk Baruna Raimunda von Stillfrieda Bernhard Stillfried također jedan od autora izložbe. Uz izložbu tiskana je monografija sa predgovorima Bernharda Stillfrieda i Maxa Aufischera te uvodnim esejom Đevada Karahasana i izborom fragmenta iz tekstova o Bosni mnogih autora od Ive Andrića i Antuna Branka Šimića do Miroslava Krleže i Nikole Šopa. Ti fragmenti su izdvojeni i uvećani te ukomponirani uz slike kao tekstualna sastavnica postava.

   

Dozvoli da te učinim stvarnim - Let Me Make You Real
Davor Vrankić

(7. - 28.siječnja 2010.)


Na izložbi je predstavljen 31 umjetnički crtež u tehnici olovke na papiru različitih formata pa i onih velikih 220x350 cm. Crteži su dijelovi različitih ciklusa no svi zajedno čine jedinstveni ciklus pod nazivom Dozvoli da te učinim stvarnim - Let Me Make You Real što je i naziv izložbe. Posebna i iznimno vrijedna sastavnica izložbe je katalog koji je oblikovao svjetski poznati i cijenjeni umjetnik Mirko Ilić. Katalog, osim što je sam po sebi umjetnička dragocjenost kao djelo vrhunskog dizajnera, pouzdan je vodič ne samo kroz izložbu i slike već je i tumač način gledanja pa tako i razumijevanja Vrankićevih slika.

   

Franz Kafka – čitanje pripovijesti Preobražaj
Dimitrije Popović

(15. prosinca 2009. - 3.siječnja 2010.)


Izložba sadrži petnaest recentnih djela, s iznimkom triju radova iz 1967. i 1973. Autorica izložbe je prof. Biserka Rauter Plančić, ravnateljica Moderne Galerije u Zagrebu, gdje je izložba bila premijerno postavljena ovog ljeta. Tema izložbe je umjetnikova fascinacija, još iz mladenačkih dana, romanom Preobražaj Franza Kafke. Priča govori o sudbini mladog čovjeka koji kroz krajnje apsurdnu i stravičnu metamorfozu izgubi svoj ljudski oblik, nakon toga i obitelj, dostojanstvo i naposljetku i život. Kroz izložena djela se ponavlja, uz reference preobražaja s prepoznatljivim plasticitetom likovnog izraza Dimitrija Popovića, lice mladog čovjeka s dobro poznate fotografije Franza Kafke.

   

Izbor iz atelijera
Tihomir Maroević

(5. studenog - 3.prosinca 2009.)


Izložbom uljenih slika, akvarela i laviranih crteža tušem predstavlja se dugogodišnje likovno stvaranje Tihomira Maroevića, najstarijeg člana osječkog ogranka Hrvatskog društva likovnih umjetnika. Izložba, ipak, ne pretendira sveobuhvatnom, cjelovitom prikazu Maroevićeva djela pa stoga i ne nosi težinu i značenje retrospektivnog pregleda. Ona tek obuhvaća, izborom iz umjetnikova atelijera, djela koja možemo smatrati reprezentnim primjerima Maroevićeva dugogodišnjeg slikarskog djelovanja. Motivi i sižeji Maroevićevih slika gotovo uvijek su isti, i umjetnik im se iznova i iznova vraća, stvarajući opsežne serije slika. To su motivi zavičajnog krajolika ili svakodnevnog života grada. Koristeći specifičan način konstrukcije kompozicije, ponekad s gotovo stripovskim kadriranjem scene - izrezivanjem, gdje pojedini elementi kompozicije izlaze iz svog okvira, Maroević neprestano ponavlja svoje ekspresivnim rukopisom pisane likovne zabilješke.

   

Izbor iz zbirke MMSU
Božidar Rašica

(6. - 31.listopada 2009.)


Božidar Rašica jedan je od ključnih arhitekata hrvatske poslijeratne moderne arhitekture, inovator kazališne scenografije i osnivač EXAT-a 51, važne avangardne i kultne umjetničke grupe hrvatske umjetnosti 20. stoljeća. Na izložbi će biti predstavljeno šezdesetak radova iz perioda 1948. do 1990. godine, rađenih u tehnikama tuša, flomastera, ugljena, gvaša i ulja.

Ova izložba odabranih djela Božidara Rašice pokušaj je prikaza razvojnog puta, faza i mijena izraza u njegovu crtačkom i slikarskom opusu, isključivo na osnovi djela iz donacije likovnih radova Božidara Rašice Muzeju moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci.

   

Samostalna izložba
Franjo Molnar

(10. rujna - 1. listopada 2009.)


U izložbenom postavu nalazi se 32 recentna Molnarova djela. Autor nam se predstavlja novim slikarskim konceptom, za koji se može reći da stoji na granici figuracije i apstrakcije, no koji isto tako ne predstavlja diskontinuitet u odnosu na autorove ranije slikarske cikluse, te ostaje posve dosljedan specifičnoj morfologiji slike građene snažnom dinamikom likovnih izražajnih sredstava.

(…) ovdje je riječ o duboko intuitivnom slikarstvu, čiji je oblikotvorni vokabular stvoren iz psihičkih dubina „unutrašnje nužnosti“. Molnar je slikanje oblika zamijenio za slikanje čistih energetskih supstanci, energetskih punjenja i pražnjenja koja imaju svoje pravilnosti, rast, raspored, smisao i red. Slikarski pokušaji zaustavljanja, zamrzavanja dinamičkih energetskih silnica najuvjerljiviji su u trenutcima postizanja heraldičke ikoničnosti slike, odnosno u trenutcima uspostavljanja ravnoteže između oblikovnih, kolorističkih, dinamičkih, statičkih i perspektivnih struktura.

   

Ljetni Lomo dnevnici Mare Milin

Transparent Dreams Leonida Conti Ribić

(2. - 7. rujna 2009.)


U suradnji s Udrugom za rad s mladima „Breza“, u okviru manifestacije „Zemlja bez granica - Sanjam“, u prostorima Galerije likovnih umjetnosti postavljene su izložbe dviju umjetnica: izložba fotografija Mare Milin, te izložba ambijentalnih lumino-kinetičkih instalacija Leonilde Conti Ribić u dvorištu ispred Galerije. Uoči otvorenja dviju izložbi, koje su bile središnji događaji večeri u GLU, performans pod nazivom „Čudo u vrtu” izvela je talijanska umjetnica Paloma Bianca. Desetak minuta prije zalaska sunca performans „Srećonoša” izvele su studentice osječkog Učiteljskog fakulteta, okupljene pod imenom Dje.V.E., pod mentorstvom Jelene Kovačević.

   

Od slavonske ravni do europskih scena
retrospektivna izložba
Zlatko Bourek

(srpanj - kolovoz)


Na retrospektivnoj izložbi Zlatka Boureka izloženo je gotovo 200 djela: slika, grafika, plakata, fotografija Bourekovih scenskih i redateljskih predstava, nastalih u njegovom bogatom i raznolikom opusu od 1958. godine do danas.

(…) Kao malo koji umjetnik (ne samo u nas) Zlatko Bourek organski spaja inače proturječne osobine ili vrline: imaginativnu opuštenost i metjersku preciznost, dosljedni antropomorfizam i sustavnost deformacije, jasnoću volumena i prozračnost levitacije, humornu nasmiješenost i bolnu melankoliju, raskalašeni erotizam i slutnju smrtnosti, (hiper)realističko uzemljenje i nadrealne uzlete, tvrdoglavu provincijalnost i jednako urođeni kozmopolitizam, sentimentalni pasatizam i najciničniju aktualnost.

   

Venezia in Las Vegas
Neda Miranda Blažević-Krietzman

(4. - 30. lipanj)


Autorica fotografski uspoređuje europski i američki krajolik, izabravši, s jedne strane, grad koji je u svijetu najviše slavljen zbog svoje jedinstvenosti, ali koji istovremeno bilježi najveći broj imitacija i, s druge, njegovu reprodukciju u minijaturi u najuspješnijem kraljevstvu svjetskoga kiča što je grad Las Vegas. Efekt reflektirajućeg zrcala, između jedne stvarnosti koju tvore stoljeća povijesti i slojevi istinskih umjetničkih ljepota te hvalevrijednog američkog pokušaja njezine imitacije, zaista je iznenađujući.

   

Retrospektiva
Marin Topić

(14. svibanj – 30. lipanj 2009.)


Izložba predstavlja presjek dugogodišnjeg stvaralačkog opusa najprominentnijeg osječkog fotografa Marina Topića. Podijeljena na nekoliko različitih sadržajnih i tematskih cjelina (Počeci, Osijek, Slavonija i Baranja, Rat, Portreti, Primijenjena fotografija) koje predstavljaju retrospektivni pregled Topićevog bavljenja fotografijom od najranijih do recentnih radova.
(…) Ono što Marina Topića izdvaja od drugih fotografa, to je ljubav prema sažimanju, redukciji, ekstrahiranju svega bitnoga iz prizora koji se promatra. Stoga on vrlo često snima fragmente grada. Dovoljno je snimiti prozor, vrata ili dio fasade neke kuće, pa da se preko detalja stekne dojam o cjelini. Tu nećemo nalaziti iscrpne deskripcije vizualnih činjenica, potrebu da se motiv izloži u svoj svojoj dokumentarnoj dimenziji. Topić na fini način izvrće pojam dokumentarnosti zamjenjujući ga vrijednostima koje proizlaze iz potpuno subjektivne imaginacije svakoga promatrača. Slika je prije predložak za priču, nego precizan dokument iz kojega je moguće rekonstruirati stvaran izgled snimljenoga motiva.

   

De Generic
Vladimir Frelih

(16. travanj – 7. svibanj 2009.)


Vladimir Frelih je rođen 1963. u Osijeku. 2002. magistrirao je na Kunstakademie Düsseldorf u multimedijalnoj klasi za proširenu skulpturu i instalaciju kod prof. Magdalene Jetelove. Od 2001. suradnik je majstorske radionice (Meister Schuler) kod prof. Magdalene Jetelove. Živi i radi u Dusseldorfu i Osijeku, predaje kao docent na Umjetničkoj akademiji u Osijeku kao voditelj likovnog odjela.
Izložba se sastoji od 24 tematska dijela u raznim medijalnim tehnikama: polaroidne fotografije, klasične fotografije, računalnih grafika, računalnih instalacija, video zapisa, video instalacija, računalnih igrica, slikarskog objekta, kiparske instalacije SKULPTURA U NESTAJANJU te različitih multimedijalnih i interaktivnih medija različitih svojstava. Izložba je postavljena u cjelokupnom izložbenom prostoru galerije (9 soba) i ispred zgrade. Katalog sa nekoliko tekstova i reprodukcijama postava u prostoru osječke galerije izlazi na dan zatvaranja izložbe kada će biti promoviran uz predavanje o izložbi.

   

IV. DANI GRAFIKE

GRAFIKA U ITALIJI 18. STOLJEĆA iz kabineta HAZU
IGOR ČABRAJA

(veljača - ožujak 2009.)


Cilj ovogodišnjih Dana grafike je prikazati sliku grafičkog medija prije i sad, grafičke dosege, tendencije te otklon od tradicionalne grafičke produkcije 18. stoljeća do recentne, koja na ovoj izložbi ostaje u sferi figuralike svedene na simbol.
Predstavljamo gostujuću izložbu Grafika u Italiji 18. st., postavljenu 2006 g. u Kabinetu grafike HAZU u Zagrebu i samostalnu izložbu akademskog grafičara Igora  Čabraje.
Izložba Grafika u Italiji 18. st. u reprezentativnom odabiru majstora i njihovih djela, obuhvaća više od stotinu originalnih grafičkih listova. Akademski grafičar Igor Čabraja predstavlja se dvama recentnim ciklusima, naslovljenima Muhe i Inventura sjećanja.

   

21. Slavonski biennale

slikarstvo-kiparstvo-grafika-multimedija-primijenjena umjetnost

(11. prosinca 2008. – 31. siječnja 2009.)


Izložba Slavonski biennale tradicionalna je likovna manifestacija koju već više od 40 godina organizira Galerija likovnih umjetnosti u Osijeku.

Predstavljajući slikarstvo, kiparstvo, grafiku i multimedijalne umjetnosti u izmjeničnom slijedu sa urbanističko arhitektonskom praksom i primijenjenim umjetnostima, Slavonski biennale je najznačajnija žirirana izložba suvremene umjetnosti u regiji. Tema ovogodišnjeg biennala u kategoriji primijenjene umjetnosti je muzejsko-galerijska knjiga – katalog izložbe.

   

Ivan Lukaček (1975. - 2002.)

Crteži grafike slike objekti

Listopad 2008.


Djelo Ivana Lukačeka je „otvoreno djelo“ mnogih i nedokučivih mogućnosti, točnije, kako je rekao njegov prijatelj, djelo je to mnogih „potencijala pri čemu se možda niti jedno pojedinačno nije ostvarilo kao jedno i konačno“, no posve sigurno da je tome djelu život priklonio barem malo velikodušnosti, „sve bi bilo drukčije“..